Često po društvenim mrežama kruže priče o našem djetinjstvu, o tome kako smo se igrali napolju, družili i istraživali. Mi tada nismo imali internet i naši drugari nam nisu prenosili vijesti o tome šta je rekao neki Youtuber.
Naša djeca danas odrastaju u potpuno drugačijem svijetu. Internet je koristan za nauku, medicinu i obrazovanje, ali nosi i ozbiljne rizike – posebno za djecu. Statistika kaže da čak 15% djece u svijetu doživi neki oblik stresa na internetu.
Loših ljudi je uvijek bilo i biće. Kao što neko koristi internet da nauči kako napraviti šadrvan, tako ga neko koristi da kontaktira djecu. Nažalost, to je realnost. Zato mi, roditelji, moramo uraditi barem minimum da zaštitimo svoju djecu.
1. Ograničite korištenje interneta
Bilo bi sjajno da djeca sate provode istražujući nešto korisno, ali budimo iskreni – to je rijetko. Što su duže online, veće su šanse da naiđu na sadržaj od kojeg ih želimo zaštititi.
Postavite vremenska ograničenja. Postoje programi koji automatski zaključavaju internet nakon određenog perioda. Također, računar, tablet ili telefon neka uvijek budu u prostoriji gdje vi provodite najviše vremena.
2. Provjeravajte historiju pretraživača
Moj dječak je još mali, pa koristi samo moj korisnički račun. U bilo kojem trenutku mogu vidjeti šta je gledao na internetu.
Starija djeca žele privatnost, ali ja smatram da je privatnost privilegija, a ne pravo – barem dok ne budu dovoljno odrasli da sami odgovaraju za svoje postupke. Nemojte se osjećati loše zato što pratite njihove online aktivnosti. To nije špijuniranje nego briga.
3. Tražite pristupne podatke i koristite sigurnosne alate
Ako dijete želi vlastiti telefon, tablet ili profil na društvenim mrežama, morate imati pristupne podatke. Bez rasprave.
Postoje i alati koji dodatno štite djecu. Keylogger programi bilježe aktivnosti na računaru, a pretraživači poput SafeSearchKids filtriraju sadržaj koji nije primjeren za djecu. Google Chrome, Safari i Mozilla imaju opcije dječije zaštite koje možete uključiti.
4. Razgovarajte s djecom
Djeca se najviše plaše da će im oduzeti internet ili da će ih roditelji osuđivati, pa probleme najčešće pokušavaju sakriti.
Zato je važno redovno razgovarati i učiti ih šta se smije, a šta ne smije dijeliti online. Naučite ih da su privatne informacije – slike, lični podaci, adresa, broj telefona, naziv škole – strogo zabranjene za dijeljenje. Objasnite im da je razgovor s nepoznatim osobama jednako opasan na internetu kao i uživo.
5. Budite primjer
Djeca uče gledajući nas. Ako vi stalno provodite vrijeme na internetu, teško ćete ih uvjeriti da je ograničenje zdravo. Pokušajte i sami smanjiti vrijeme provedeno online.
6. Prepoznajte znakove problema
Ako primijetite promjene u ponašanju, reagujte na vrijeme. Djeca koja prolaze kroz neprijatna iskustva na internetu često pokušavaju sakriti šta se dešava.
Obratite pažnju na sljedeće znakove:
-
emocionalna uznemirenost prije ili poslije korištenja interneta,
-
povlačenje od porodice i prijatelja,
-
izbjegavanje škole,
-
nagle promjene raspoloženja i apetita,
-
nervoza na zvuk poruke ili emaila,
-
izbjegavanje razgovora o internetu.
Ako se ispostavi da je riječ o cyberbullyingu, kopirajte sve poruke, prijavite policiji i pružite djetetu podršku. Cilj je da prođu kroz situaciju sa što manje posljedica kao što su strah, stres ili manjak samopouzdanja.
Internet je sjajan alat, ali nije bezopasan. Naša djeca trebaju roditelje koji postavljaju granice, razgovaraju s njima i daju im osjećaj sigurnosti. To je najbolja zaštita koju im možete pružiti.
djeca facebook instagram internet roditelj sigurnost youtube zaštita
Last modified: 22/07/2025
