Elisabeth Holmes osnovala je kompaniju Theranos s pričom koja je zvučala kao naučna revolucija. Ideja je bila jednostavna i genijalna: mali aparat koji iz samo par kapi krvi može otkriti desetine bolesti. To je značilo kraj skupih laboratorija i ogromnih troškova testiranja – farmaceutska industrija bi pala na koljena.
Silicijska dolina je bila oduševljena. Holmes je uspjela privući investicije vrijedne stotine miliona dolara i postala najmlađa multimilionerka na svijetu. Mediji su je nazivali novim Steve Jobsom, a ona je sve to hranila pažljivo kreiranom slikom o sebi: crna dolčevita, specifičan, gotovo “programiran” tonalitet glasa, strogi pogled polumrtvih plavih očiju. Na prvi pogled – genijalna, karizmatična, vizionarka. Na drugi – nešto je bilo čudno.
HBO je snimio dokumentarac “The Inventor: Out for Blood in Silicon Valley” (link na kraju članka), a Holmes se ubrzo našla na sudu. Analitičari predviđaju do 20 godina zatvora. I to ne zato što je ideja bila loša – nego zato što nije postojala tehnologija koja je radila ono što je obećala.
Lekcija 1: “Fake it till you make it” – najopasniji poslovni princip
Prva stvar koju sam izvukla gledajući njen slučaj je princip “Fake it till you make it” – glumi dok ne uspiješ.
Holmes je glumila sigurnost, znanje i autoritet, iako iza kulisa ništa nije funkcionisalo. Aparati nisu davali tačne rezultate, a ona je svejedno sklapala ugovore s klinikama.
I kod nas u BiH vidimo sličan obrazac (samo u manjem obimu).
Kompanije se prijavljuju na projekte i tendere bez kapaciteta da ih isporuče, nadajući se da će “nekako usput pohvatati”. Ljudi se prijavljuju za poslove za koje nemaju kvalifikaciju, uvjereni da će “se snaći”.
Rezultat? Fijasko. Projekti se ne završe, klijenti ostanu nezadovoljni, reputacija propadne.
Moj stav je jasan: laganje u poslovanju – privatno ili profesionalno – uvijek završi loše. O tome ću pisati poseban članak, jer “bijele laži” u poslu znaju biti skupo plaćene.
Lekcija 2: Social proof nije dokaz kvaliteta
Druga lekcija je pogrešna interpretacija “social proof-a”.
Holmes je pažljivo kreirala svoj imidž po uzoru na Steve Jobsa. Isti stil oblačenja, isti strogi nastup, iste velike riječi o “mijenjanju svijeta”. Silicijska dolina je povjerovala jer su htjeli vjerovati u još jednog genijalca.
To se dešava i nama. Ljudi misle: “Ako je neko na slici s pametnom osobom, i on je pametan.” Ako influencer ima hiljade pratilaca, mora biti uspješan – zar ne? Ne mora.
Najčešće iza takvih “One Man Show” brendova stoji tim ljudi koji radi lavovski posao da ispuni obećanja data zbog nečijeg imena i prezimena.
Stara dobra poslovna logika i zašto je najispravnija
Pobornik sam stare, normalne poslovne logike: ja tebi uslugu ili proizvod – ti meni pare. Realna ponuda, realna potražnja, realan projekat.
Svijet mijenjaju ljudi s vizijom, da – ali Jobs je svoj prvi kompjuter pravio u garaži, dok je Holmes trošila tuđe stotine miliona dolara na aparat koji nikad nije radio.
Ona je jednom rekla:
“Ovo se dogodi kad pokušavaš donijeti promjene – prvo misle da si lud, onda se bore protiv tebe, a potom promijeniš svijet.”
Da, promijenila je svoj svijet – ali ga je promijenila za zatvor. Koliko dugo? Vidjećemo.
Elisabeth Holmes je odlična lekcija za sve nas – bilo da vodimo mali biznis ili sanjamo globalne projekte:
-
Ne glumite ono što niste – istina izađe prije ili kasnije
-
Ne vjerujte ljudima samo zato što izgledaju kao “genijalci”
-
Rad, znanje i realni rezultati su jedini put ka uspjehu
biznis elisabeth fake hbo holmes startup
Last modified: 23/07/2025
