- MAKSIMIZIRAJTE KORIŠTENJE JAVNOG PRIJEVOZA
Ukoliko imate javni prijevoz u vašem gradu novac možete uštediti koristeći ga. Cijena održavanja auta nije mala, cijena parkinga je svakom godinom sve veća, a o gorivu nećemo uopće pričati. Auto je jedan od najvećih troškova jednog domaćinstva. Ukoliko ne možete u potpunosti koristiti samo javni prijevoz, barem jednom mjesečno provjerite zrak u gumama vašeg automobila jer bitno utiče na potrošnju goriva i koristite auto stop opciju na semaforima.
Kod nas, nažalost, još nema uber opcija, ali sigurno se može uz dogovor naći način da s nekim podijelite troškove puta do posla i slično. Optimizacija korištenja automobila će biti jedan od posebnih blog postova koje ću napisati, a za ovaj trenutno napominjem da po mogućnosti koristite više javni prijevoz, što zbog uštede novca (i živaca – to znaju oni koji su svakodnevno u sarajevskom saobraćaju), pa i radi redukcije smoga u zraku o kojoj svi već mnogo znamo.
- ZABRANITE MINUSE NA KARTICAMA I NE DIŽITE KREDITE
Svaka banka daje opciju “minusa na kartici”. Iako na prvu djeluje kao dobra opcija, minus na kartici vas može dovesti u velike probleme. Na prvom mjestu morate biti svjesni da trošite novac koji nemate. Druga stvar, taj novac ima svoje kamatno opterećenje. Treća stvar, svaki ulazak u minus vam ostavlja minus na svakom novom prilivu novca na račun. Jednostavno se ne isplati. Opciju možete zabraniti u banci na šalteru ili je jednostavno ignorisati.
S druge strane, krediti. Kredit kao opcija je također prividno stanje posjedovanja nečeg što nemate. Dizanje kredita je ropstvo iz kojeg je teško izaći. Olakšice koje vam banke nude nisu olakšice i onog momenta kad shvatite da ulazite u sistem u kojem ste samo broj i na čiji se broj kalemi zarada koju ćete najčešće zdravljem platiti i to s kamatama – biće vam lakše. Trošite onoliko koliko možete, a ako vam fali novac da nešto dodatno kupite za šta trenutno nemate dovoljan iznos – zaradite ga. Svi vi koji ovo čitate i imate kredit “za vratom” realno odgovorite – da li ste mogli živjeti bez toga za šta ste digli kredit?
- PRODAJTE SVE ŠTO VAM NE TREBA I KUPUJTE SAMO ŠTO VAM TREBA
Ukoliko ste svoj dom zakrčili sa stvarima koje ne trebate – prodajte ih ili donirajte. Smetaju u prostoru, traže održavanje, koriste energiju. S druge strane, dok stojite u trgovini i gledate šoljicu za čaj, naprimjer (navodim svoju bolnu tačku ), i predivna je, i lijepa i tekst je na njoj super ili je dizajn baš vama po volji, zapitajte se da li vam zaista ta nova šoljica treba pored onih 10-15 što već kući imate? Konzumerizam nas tjera da trošimo više nego što možemo i želimo više nego što nam je potrebno. Uzmem posteljinu u ruke, i gledam – i znam da mi ne treba, ali je prelijepa i dizajn je FAMOZAN i lagano je vratim na policu – neka bude lijepa tamo.
- UŠTEDITE NA REŽIJAMA
Led sijalice troše 4 puta MANJE električne energije od obične sijalice. Periodi jeftine struje, kvalitetni kućanski aparati, gašenje uređaja koji nisu u upotrebi, grijanje na 17 stepeni umjesto 30 u stanu, su primjeri kako uštediti na režijama. Znam da se najčešće spominje grijanje zimi. Ljudi su, pokušavajući da izbjegnu veliki novčani gubitak, razvili nekoliko vrsta grijanja i s godinama mijenjaju i uređuju svoje instalacije radi optimizacije troškova. Često se previdi problem sa stolarijom i izolacijom, pa ukoliko imate problem i glavobolju i stres na prvu pahulju snijega, to je prvo što trebate pogledati. Također, samo da znate, punjači za laptope i mobitele KORISTE električnu energiju kad ih ostavite uključene u utičnicama, doduše ne puno, ali TROŠE struju.
- UŠTEDA NA HRANI
Kuhajte! I to uvijek kuhajte puno više od onog koliko vam treba, vikendom. Znam da ste očekivali da kažem da kuhate manje ili dovoljno, kod mene funkcioniše princip “velike šerpe” i to za svu hranu koja može da se zamrzne. Gulaš naprimjer, kad se kuha i već troši struju, skuham ga za nedjelju i zamrznem polovinu za srijedu. Također, iako sam često u prilici da jedem vani, nisam ljubitelj, osim kupovine bureka u buregdžinici. Burek je jeftinije kupiti nego napraviti, samo što je onaj moj kućni puno ukusniji 😀 Ali eto, u nedostatku vremena, kupim burek. Generalno, hrana u restoranima ima nesrazmjeran nivo između cijene i kvalitete koju nude. Ja sam pobornik zdrave organske hrane, pa najčešće povrće i meso kupujem sa sela od poljoprivrednika. Također, volim kupovati u malim trgovinama, iako mi je skuplje od velikih supermarketa. Tu ne gledam baš u svaki fening jer mogu uštediti na kafi od 3KM da ne popijem baš 30-100 kafica mjesečno da bih platila dedi na ulici njegov kupus par feninga skuplje nego u Konzumu. Akcije u velikim supermarketima posjećujem, ali sam dodatno oprezna s rokovima. Skupi uvozni proizvodi nisu moja priča, osim Nutelle. Uvozne namirnice i drugi prehrambeni proizvodi su zbog transporta više tretirani jakim konzervansima i pesticidima, pa ćete izbjegavajući ih, uz novac čuvati i vaše zdravlje. Generalno, mislim da svako ima svoj princip organizacije u kuhinji, ali ne mogu da ne dodam da sam apsolutni protivnik bacanja hrane! Napisat ću posebno jedan članak o tome.
- KASICA
Umjesto da svaku marku potrošite poneku ubacite i u kasicu. Kasicu namjenite na nešto što želite i kad god vam ta želja padne na pamet – ubacite koji fening. Vremenom neprimjetno možete skupiti dovoljno novca da kupite to što želite. Moj dječak je štedio i nije kupovao igračke i slatkiše nego skupljao u kasicu da ide u Istanbul. Nakon godinu dana je imao dovoljno novca da ode i odveli smo ga. Sad imamo kasicu sa slikom New Yorka koju polahko punimo. Nije bitno vrijeme i brzina skupljanja, vrijeme ionako prolazi da ni ne primijetimo. Također, dobra je ideja i otvoriti jedan račun u banci bez naknade i trajni nalog – automatsko prebacivanje novca koje nećete ni primijetiti, a na kraju ćete imati lijepu svotu koju ćete moći investirati u sebe, porodicu…
- TREND ILI KVALITET?
Pod svim uticajem televizije i društvenih mreža mladi imaju ogroman problem – a to je opsjednutost markiranim i skupocjenim stvarima što pokazuje i sve veći porast depresije, pogotovo u državi niskog standarda života kao što je Bosna i Hercegovina. Konzumerizam je zavladao cijelim svijetom. Ponuda je mnogo, reklama, informacija, trendova, a novca u principu malo. Svako voli lijepu stvar, ali trebamo se pokriti onoliko koliko možemo. Veoma je bitno znati razliku između trenda i kvalitete. Kvalitet je najčešće uvjetovan cijenom proizvodnje proizvoda, a trend i ne mora biti kvalitetan koliko je nahvaljen. Također, ono što je kvalitetno ne mora nužno biti u trendu.
- NEKE STVARI NE SMIJU BITI JEFTINE (AKO JE TO MOGUĆE)
Uštediti možete tako što ćete uložiti veću količinu novca u, naprimjer, automobil koji će biti nov, i imati manje održavanja, manje kvarova. To sam ja osjetila najviše na svom prošlom automobilu, pa savjetujem svakome da se strpi ili dodatno štedi i ako ulaže u auto – neka to bude što novije i očuvanije auto provjereno u ovlaštenim servisima sa malom kilometražom. I još ću dodati, NEMOJTE U OVOM PRETJERATI pa sa novim Audijem Q7 sipati 10KM goriva u rezervoar – smiješno je i kakav je to kvalitet života?!
Tako je i s kućanskim aparatima, kvalitetna veš mašina će potrajati do 5 puta duže od neke nekvalitetne i upola jeftinije. Konačna računica je da je davanje više novca za kvalitet investicija. Imam prijateljicu koja kaže da nikad ne bi dala 1500 KM za telefon i da smatra to rasipanjem novca, te primijetim da uporno kupuje i troši svoje strpljenje na telefone, mijenja ih svako par mjeseci. Vječito nezadovoljna i sigurna sam da je kroz dvije godine potrošila daleko više novca od 1500 KM da je kupila jedan kvalitetan. Kod nas u Bosni se tek sad primjećuje generalno traženje recenzija za proizvode prije kupovine što je praksa Zapada još iz prošlog stoljeća. Pročitajte i istražite prije kupovine da bi sačuvali svoje mentalno zdravlje i svoj budžet.
- PLAĆAJTE GOTOVINOM
Kad koristite kartice onda se vrši plaćanje digitalnim prenosom jedinica novca na vašem računu pa nemate taj dojam da zaista trošite novac. Organizacija je pola posla, uvijek odredite sedmični budžet i uzmite ga sa bankomata. Nakon toga – nema korištenja kartice. Kartice sam navela gore kroz pojam minusa i plaćanja na rate, pa evo i ovdje navodim primjer čisto mentalne svijesti da nećete imati isti osjećaj trošenja sa karticom kao s gotovinom.
ZAKLJUČAK
Dosta od ovog prvog posta o štednji, dala sam svoj maksimum 😀 Nisam neki ekstra štediša, ali pratim ove osnove radi svog budžeta i svoje porodice. Nisam sigurna zašto ljudi cijene više materijalne stvari od onih nematerijalnih, ali sam svjesna da se bez novca u današnje vrijeme ne može. Nisam pobornik “crnih štekova” jer sam čovjek koji ne očekuje ništa crno. Nisam pobornik trendova jer kupujem ono što trebam, a ne što želim. Volim lijepe i kvalitetne stvari, pa jedna mjesečno ili jedna godišnje – taman. Moje mišljenje je da bi u srednjoj školi trebao biti predmet barem na jednoj godini o privatnim finansijama pojedinca gdje će se mladi pripremiti da znaju raspon svog financijskog dosega, da razumiju bolje šta je to što (od/do)nosi novac, koliko je on bitan…
Izreka koja vam može poslužiti – “Ušteđeni novčić je zarađeni novčić” – Benjamin Franklin
kupovina režije štednja trgovina ušteda
Last modified: 18/10/2018
